Zelene biljne klice predstavljaju jednu od najvrednijih vrsta hrane, no obimu bioaktivnih materija, po lakoći svarljivosti i brzini po kojoj hranljive i zaštitne materije ulaze u krv i tako direktno utiču na zdravlje i životni vek čoveka.
Životna energija kojom raspolaže proklijalo seme stimuliše i prečišćava organizam od toksina i potpomaže urođene sposobnosti da se brane od bolesti.
Kada seme upije vodu, u njemu se pokrene niz biohemijskih procesa. Naglo se uvećava količina istih onih enzima koji još u ustima čoveka počinju da razlažu skrob u glukozu, čime počinje varenje hrane. Masa suvog zrna se smanjuje jer se oslobađa energija koja utiče na razvoj klice. Klijanjem se u semenu povećava količina provitamina A i vitamina B, C, D i K. Značajne su i količine mineralnih materija: K, Sa, Mg i R, ali je ipak najznačajnija količina raznovrsnih enzima. U semenu koje klija oni se postepeno aktiviraju i dovode do razlaganja složenih hranljivih materija na proste.Korišćenjem klica kao dodatka hrani, unosimo u organizam hranljive materije prostije hemijske strukture i tako olakšavamo varenje. U organizmu enzimi podstiču i kontrolišu biohemijske procese. Star-njem se broj enzima u čovečjem organizmu znatno smanjuje, a time i životna snaga. Klice semenki su najbogatije enzimima.
Osnovne gradivne i hranljive materije – belančevine, masti i ugljeni hidrati u klicama su u takvom obliku da po ulasku u organizam odlaze direktno u krv, uz minimalan utrošak energije za njihovo varenje, jer su “već svarene” i nalaze se u obliku aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina i prostih šećera. U klicama se aktiviraju i već nalaze svi značajni enzimi, koji su od značaja za čoveka.Klice imaju visoku biološku vrednost, sadrže ugljene hidrate, proteine, slobodne aminokiseline, slobodne masne kiseline, biljna vlakna, vitamine, mineralne materije i enzime.
Klice su značajne za regulaciju hemijskih reakcija u organizmu čoveka, jer sadrže enzime koji su čoveku potrebni: u proklijalom semenju, oni su u savršeno čistom prirodnom obliku, kakav odgovara čovečjem organizmu. Zato je korisno da se svakodnevno unose sveže klice, jer će se tako sigurno uneti vitamini u najvećoj mogućoj količini.
Sadržaj vitamina u biljci dostiže maksimum u trenutku kada seme klija.Semenje i klice treba kombinovati sa povrćem ili voćem. Ne treba ih mešati sa biljnom hranom koja sadrži dosta skroba.
Proklijala zrna pšenice postaju mekana, kao da su kuvana na pari.Skrob se u njima prevodi u sladni šećer, što u potpunosti olakšava probavu. Zato je proklijalo seme najbolje za probavu i najlekovitije od svih zrnastih jela. Naročito se preporučuje onima kod kojih je smanjeno lučenje pljuvačke.
Pšenične klice su bogate biljnim vlaknima, poseduju visok sadržaj svih biljnih vlakana. Svaka namirnica obogaćena pšeničnim klicama postaje biološki vrednija. Pšenične klice treba koristiti kod ateroskleroze, povećanog krvnog pritiska, povećanih masnoća u krvi, šećerne bolesti, infarkta, gojaznosti, opstipacije, i dr.
Klice se mogu koristiti u prevenci-ji mnogih bolesti. Značajne su u prevenciji depresije, jer sadrže vi-tamin Bb i druge vitamine B-grupe. Klijanje aktivira svu sunčevu energiju nagomilanu u zrnu. Seme u obliku kli-ce može se koristiti i kod smetnji u radu srca, slabosti nervnog sistema, pojave znakova starenja, hroničnog umora i iscrpljenosti bez posebno vidljivih razloga, cirkulacionih smetnji, kožnih bolesti i dr. S obzirom na visoku biološku vrednost, pšenične klice predstavljaju izuzetan dijetetski proizvod, za očuvanje zdravlja i vitalnosti.
Klice sadrže ugljene hidrate, biljna vlakna, proteine, a od vitamina – vitamine B-grupe, vitamine C i A. Sadrže i mineralne materije – fosfor, kalcijum, magnezijum, cink i natrijum. Klice nauta pomažu kod opstipacije (biljna vlakna) i u odbrani organizma od infekcija (vitamin C i A).
Klice se mogu koristiti u prevenciji mnogih bolesti – kaže naša sagovornica. – Značajne su u prevenciji depresije, jer sadrže vitamin B6 i druge vitamine B grupe. Klijanje aktivira svu sunčevu energiju nagomilanu u zrnu. Mogu se koristiti i kod smetnji u radu srca, slabosti nervnog sistema, pojave znakova starenja, hroničnog umora i iscrpljenosti bez posebno vidljivih razloga, cirkulacione smetnje, kožne bolesti.
NAUT (LEBLEBIJA)
Klice sadrže ugljene hidrate, biljna vlakna, proteine, vitamine B grupe, vitamin C i A, kao i mineralne materije fosfor, kalcijum, magnezijum, cink i natrijum. Preporučuje se uzimanje klica nauta kod opstipacije i u odbrani organizma od infekcija.
Isklijavanje u fazama
Klijanje u tegli: teglu sa širokim otvorom do polovine treba napuniti semenom i vezati je gazom. Zatim, uliti vodu da pokrije seme. Posle 8-12 sati iscedi se voda. U zavisnosti od temperture i vrste, seme klija od 1 -3 dana. Vlažnost semena se održava ispiranjem vodom dva i više puta dnevno. Teglu treba držati blizu izvora sunčeve svetlosti kako bi klice bile zelene i bogatije vitaminima. Koristimo ih kada dostignu dužinu 1-5cm.